(mađ. Narda)

Narda  je naselje smješteno neposredno uz austrijsku granicu. Narda se prvi put spominje 1221. godine. Sastoji se od Velike Narde (Nagynarda) i Male Narde (Kisnarda). Naselja su ujedinjena 1950. U kanonskoj vizitaciji iz 1697. Velika Narda i Mala Narda su navedene kao hrvatska sela. Rimokatolička crkva u Velikoj Nardi posvećena je Uzvišenju sv. Križa. Uz crkvu je i groblje s brojnim nadgrobnim natpisima i na hrvatskom jeziku. Suvremeno središte Narde nalazi se u nekadašnjoj Velikoj Nardi. U Maloj Nardi nalazi se filijalna crkva koja nosi ime Žalosne Gospe. Nastava u naselju je na gradišćanskohrvatskom jeziku od 1990. godine. Popis stanovništva današnje Narde do 1949. godine možemo pratiti kroz popise dvaju odvojenih – susjednih naselja, Velike Narde i Male Narde. Velika Narda ukupnim je brojem stanovnika bila uvijek veće naselje. Otkako se popisuju stanovnici prema materinskom jeziku, broj Hrvata u Velikoj Nardi bio je u prvom popisu stanovništva iz 1880. godine najveći – 475 Hrvata. U narednim se popisima broj Hrvata smanjivao, a povećavao se broj Mađara.  Godine 1980. 82,6% stanovništva naselja čine Hrvati, a 2001. udio Hrvata u Nardi i dalje je bio natpolovičan i iznosio je 66%. Prema najnovijem popisu (2011.) ukupan broj stanovnika je 469, a broj pripadnika hrvatske narodnosti je 291 (62%). Mještani Narde pripadaju hrvatskoj etničkoj skupini gradišćanskih Hrvata.