U palači Matice hrvatske u Zagrebu 1. lipnja 2017. godine održano je predstavljanje Rječnika govora santovačkih Hrvata Živka Mandića koji je objavljen u nakladi Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Priredbu su organizirali nakladnik izdanja te domaćin Matica hrvatska. Publiku koja se okupila u lijepom broju u Velikoj dvorani Matice hrvatske na početku je pozdravio predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović te ravnatelj pečuškog Zavoda Stjepan Blažetin.

Matičin predsjednik je u svom uvodnom govoru spomenuo kako se i ova priredba uklapa u niz događanja koja obilježavaju 175. obljetnicu najvažnije hrvatske kulturne ustanove te da se ovaj rječnik može smatrati krunom dosadašnjega bogatog sakupljačkog rada autora koji je bio usmjeren prema usmenoj baštini Šokaca u Santovu. Uime nakladnika Stjepan Blažetin ukratko se osvrnuo na dosadašnju djelatnost i trenutne prilike pečuškog Zavoda. Santovački rječnik nije prvo dijalektološko izdanje ove institucije, naime prije pet godina u nakladništvu Zavoda izašao je Govor pomurskih Hrvata Erike Rac, a Zavodova je namjera poticati sastavljanje sličnih izdanja i iz drugih regija gdje žive Hrvati u Mađarskoj. Blažetin je istaknuo i značaj Zavodovog gostovanja u središnjici Matice hrvatske i općenito hrvatske kulture, što približava hrvatsku zajednicu iz Mađarske s matičnim prostorom.

„Rječnik“ je detaljno predstavila Mira Menac Mihalić, redovita profesorica na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je s opisom i primjerima dokazala kako ovaj rječnik obrađuje vrlo široko područje društvene svakodnevice Šokaca u Santovu. Profesorica je istaknula kako sa svojim opsegom (preko 20 tisuća natuknica) rječnik spada među najveće hrvatske dijalektološke rječnike. Živko Gorjanac, jedan od recenzenata knjige, predstavio je autora i njegov vrlo plodan stvaralački rad.

Na kraju predstavljanja autor „Rječnika“ se zahvalio organizatorima i domaćinu na mogućnosti što „Rječnik govora santovačkih Hrvata“ može biti predstavljen u zagrebačkoj središnjici Matice hrvatske. Ukratko se osvrnuo i na svoje rodno selo, dotaknuvši se bogate baštine koja, na žalost, ubrzano nestaje, iščezava. Zahvaljujući autoru koji je taj proces rano primijetio (prije pedesetak godina), spašen ja velik dio govora Šokaca u Santovu, a predstavljeno izdanje je plod polustoljetnog predanog rada.

Uredništvo