Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj utemeljila je Hrvatska državna samouprava 2004. godine. U roku od 11 godina Zavod je organizirao niz priredbi, izdao 17 naslova i izgradio suradnju s brojnim hrvatskim partnerskim institucijama u Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji itd. Sumirajući spomenuto Zavodovo razdoblje Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu 17. studenog 2015. godine organizirala je kolokvij na kojemu su sudjelovali ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, te prvi i aktualni ravnatelj Zavoda - dr. sc. Ernest Barić i dr. sc. Stjepan Blažetin.

Tijekom susreta posebno je istaknuta Zavodova nakladnička djelatnost koja donosi radove iz područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije te djela o prožimanju leksikologije i leksikografije. Prva knjiga u tom nizu pod naslovom „Iz hrvatske baštine u Mađarskoj“ objavljena je 2005. godine kao prva knjiga u seriji „Biblioteka Nova“. Serija i danas postoji, zadnja knjiga u tome nizu je monografija Erike Racz o govorima pomurskih Hrvata. U međuvremenu su objavljeni radovi raznih istraživača i stručnjaka s kojima Zavod surađuje s ciljem da se popuni nedostatak informacija u mnogim segmentima života Hrvata u Mađarskoj. Pored serije „Biblioteka Nova“ u Zavodovoj nakladničkoj djelatnosti važnu ulogu igraju zbornici radova koji se izdaju nakon međunarodnih skupova u Pečuhu. Značajan dio objavljenih radova tematizira upravo Hrvate u Mađarskoj.

O važnosti hrvatske znanstvene ustanove u Mađarskoj, o ulozi Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu u utemeljenju Zavoda i povezanosti s mađarskim kulturnim prostorom govorio je ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević. Povezanost Zavoda s Maticom, posebice sa Zagrebom i HMI aktivna je od početaka o čemu svjedoče brojne promocije o njegovoj djelatnosti i nakladništvu. Ističemo promociju na 36. Interliberu u Zagrebu gdje je u sklopu nakladništva hrvatskih manjina posebno predstavljena i djelatnost Zavoda.

U zadnjih nekoliko godina nastao je intenzivni kulturni i znanstveni dijalog između hrvatske zajednice u Mađarskoj i Srbiji što je plod dobre suradnje Zavoda iz Pečuha i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Predsjednik vojvođanskog Zavoda Tomislav Žigmanov istaknuo je važnost dijaloga između hrvatskih ogranaka udaljenih od matice. Ova suradnja zbog sličnog položaja dviju zajednica produktivno utječe na kulturni i znanstveni život Hrvata na spomenutim prostorima te omogućuje jaču artikulaciju potreba prema matičnoj domovini Hrvatskoj.

Prvi ravnatelj pečuškog Zavoda Ernest Barić spomenuo se svih onih izazova koji su pratili pokretanje te institucije i govorio je o prvim godinama rada, o ciljevima i zadatcima koji su motivirali suradnike Zavoda da u svome poslu budu uporni. O nastavku zacrtanih planova govorio je sadašnji ravnatelj Stjepan Blažetin, koji je na čelu te institucije od 2010. godine. U ovome razdoblju Zavod se intenzivno okreće izdavanju knjiga s različitom tematikom: zbornici, zbirke pjesama, monografije itd. Organizira promocije, spomen sjednice, književne tribine, kolokvije, znanstvene skupove diljem Mađarske i u susjednim državama u suradnji s partnerskim institucijama. Suorganizator je možda najvećeg kroatističkog skupa koji se dvogodišnje održava u Pečuhu i okuplja najznačajnije kroatiste iz Republike Hrvatske, Mađarske i drugih susjednih zemalja, ali paralelno obavlja kulturnu i znanstvenu djelatnost i potiče hrvatske sadržaje u svim mađarskim regijama, u svim naseljima gdje žive Hrvati.

Uz pomoć Silvestra Balića, Zavodova suradnika predstavljena je dvojezična on-line stranica www.mhti.hu koja donosi informacije o djelatnosti institucije s vijestima, foto galerijama, izdanjima itd. Prisutnosti na mrežnim stranicama od 2010. posvećuje se posebna pozornost kao novom komunikacijskom kanalu putem kojega se može doći do šire i mlađe publike. Iskoristivši mogućnosti ovoga medija planira se digitalizacija i objava prvenstveno Zavodovih izdanja, a kasnije i nekih drugih, teže dostupnih kapitalnih djela za Hrvate u Mađarskoj.

Govoreći o budućim planovima Stjepan Blažetin je najavio projekt Leksikona Hrvata u Mađarskoj koji je najveći i najznačajniji dosadašnji znanstveni projekt ne samo Zavoda već i hrvatske zajednice u Mađarskoj. Održan je prvi, inicijalni sastanak na kojem se raspravljalo o konceptualnim pitanjima. U sljedećem će se koraku formirati uredništvo koje će odrediti glavne smjernice. Izlazak tiskanog leksikona nije konkretno definiran, međutim, da se ne bi čekalo više godina, planira se objava rezultata na mrežnim stranicama paralelno s obradom pojedinih natuknica.

Uredništvo