Nakladništvo hrvatskih manjina na Interliberu

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i suorganizaciji hrvatskih nakladnika izvan Hrvatske, Znanstvenog zavoda Hrvatov (Trajštof, Austrija), Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj (Pečuh, Mađarska) i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica, Srbija) na zagrebačkom Interliberu izložena je nakladnička djelatnost hrvatskih manjina, iseljeništva i Hrvata iz Bosne i Hercegovine.


Međunarodni sajam knjiga i učila 36. put je okupio najveće hrvatske nakladnike unutar i izvan granica Republike Hrvatske na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenoga 2013. Štand Hrvatske matice iseljenika se nalazio u paviljonu 6. gdje su bila izložena najnovija i najznačajnija izdanja hrvatskih nakladnika iz dvadesetak država svijeta, na različitim jezicima pod projektnim nazivom Hrvatske knjige izvan Hrvatske. Za razliku od sličnog pothvata HMI-a prije četiri godine na 32. Interliberu, ovaj put u središtu pozornosti su bile stručne monografije, rječnici, udžbenici za dvojezičnu nastavu, religijska izdanja te elektroničko nakladništvo.

 

Hrvatskim nakladnicima izvan Hrvatske se pružila mogućnost promocije vlastitoga djelovanja u okviru tribina na Glavnoj pozornici 6. paviljona od 14. do 16. studenoga. Tako je u četvrtak u 12 sati nakon pozdravnih riječi Marina Knezovića, ravnatelja HMI-a, pred mnogobrojnom publikom bila izložena djelatnost Neprofitnoga poduzeća za kulturu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica“ iz Budimpešte. U ime Croatice i Hrvata u Mađarskoj, predsjednik HDS-a Mišo Hepp je pozdravio sve nazočne, opisao okvire unutar kojih poduzeće funkcionira te njegovu nakladničku produkciju. Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj je predstavio Zavodova izdanja te istaknuo da prvenstvena zadaća Zavoda nije nakladništvo već istraživački rad koji se popularizira i promovira putem raznih izdanja (zbornika, stručnih monografija, zbirki itd.). Ravnatelj ZZHM-a je naveo i neke od gorućih problema hrvatskoga nakladništva izvan Hrvatske, od kojih je nepristupačnost i neprisutnost tih izdanja u Republici Hrvatskoj među najvažnijim, te dodao, kako bi ovaj problem bio znatno ublažen kada bi i za hrvatske nakladnike izvan Hrvatske bili otvoreni fondovi Ministarstva kulture RH za otkup i potporu knjiga. Poslijepodnevna tribina je završena s izlaganjem Tomislava Žigmanova, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata o hrvatskom izdavaštvu u Srbiji, te zaključcima moderatora koji bi služili unapređenju položaja hrvatskih nakladnika izvan Hrvatske u matičnoj državi. Nakon tribine, kod štanda HMI-a predsjednik Marin Knezović je dodijelio Priznanje Hrvatske matice iseljenika za publicistiku Petru Tyranu, publicistu iz Austrije, uredniku Hrvatskih novina.
 

Galerija slika

Korisni linkovi