BAJA

Grad na lijevoj obali Dunava (dunavskog rukavca Šugavica) u sjeverozapadnoj Bačkoj. U Baji već u 13. stoljeću djeluju dalmatinski i bosanski dušobrižnici. Hrvati u Baji žive i tijekom 16. stoljeća, a 1600. došli su i franjevci iz bosanskog Olova. Poslije oslobođenja od Turaka 1687. dolazi novi val izbjeglica, 1695. izuzeta je iz Vojne krajine, hrvatski postaje službenim jezikom, a naselje se 1696. prvi put bilježi pod nazivom Baja. Prema popisu iz 1699. godine u Baji živi 595 većinom hrvatskih kmetova. Samostalna župa utemeljena je 1712. godine (a do 1728. postoji samo hrvatska Župa svetog Antuna Padovanskog) s podružnicama Bikić, Gara, Kaćmar, Čavolj, Sentivan, Baškut. Dušobrižnici su bosanski franjevci. U popisu iz 1715. godine zabilježeno je 138 hrvatskih obitelji, a popis iz 1828. bilježi najviše (786) hrvatskih obitelji.
Gradu je 1930. pripojena Fancaga (Bajaszentistván), sjeverno prigradsko naselje s bunjevačkom većinom. Prema popisu pučanstva iz 1880. registrirano je 2629 Hrvata i Srba, s hrvatskom većinom što pokazuje i podatak iz 1910. kada je zabilježeno 2188 Bunjevaca (iste godine na Fancagi 1106 Bunjevaca). Od ukupnih 36267 stanovnika u Baji 2011. živi 764 (2%) pripadnika hrvatske zajednice.

 

Linkajánló